Aseksualna i aromanti\u010dna zajednica oduvijek su se nezaslu\u017eeno nalazile na nezahvalnome mjestu unutar psihologije, sociologije i medicine. Ove se zajednice istovremeno ne prou\u010dava dovoljno i navodi ih se kao devijantne zajednice \u010dija se \u201estanja\u201c trebaju lije\u010diti, \u0161to prava iskustva aseksualnih i aromanti\u010dnih osoba gura u zaborav<\/strong>, jer ih se jednostavno ne uzima u obzir.<\/p>\n Aseksualnost je seksualna orijentacija osoba koje ne osje\u0107aju \u017eelju za seksualnim odnosima i druge ih osobe ne privla\u010de seksualno u onoj mjeri u kojoj privla\u010de aloseksualne osobe, dok je aromanti\u010dnost romanti\u010dna orijentacija osoba koje ne osje\u0107aju \u017eelju za romanti\u010dnim odnosima i ne privla\u010de ih druge osobe u romanti\u010dnom smislu. Oba se termina koriste i kao krovni pojmovi za druge orijentacije na aseksualnom spektru<\/strong>. Prefiks\u00a0alo<\/em>\u2013 ovdje ozna\u010dava orijentaciju onih koji osje\u0107aju potrebu za seksualnim, odnosno romanti\u010dnim odnosima.<\/p>\n Ve\u0107ina ljudi, bez obzira na obrazovanje ili seksualnu orijentaciju, ne razlikuje pojmove seksualnosti i romanti\u010dnosti iz vrlo jednostavnog razloga \u2013 nemaju potrebu za time. Kako je\u00a0Elizabeth Brake 2011.<\/strong> godine opisala, mi \u017eivimo u amatonormativnom svijetu<\/strong>. Bez obzira na kulturu ili povijesno razdoblje, romanti\u010dne i ujedno seksualne veze, to jest njihov predstavnik brak, smatrane su temeljem ne samo ljudskoga iskustva ve\u0107 i zakonskih odredbi. Oni koji nisu u njima sudjelovali iz bilo kojeg razloga, bili su sustavno odbacivani.<\/p>\n Najte\u017ei dio prou\u010davanja kvir povijesti, posebno one aromanti\u010dnih i aseksualnih osoba, jest\u00a0\u0161utnja<\/strong>. Ono \u0161to nam preostaje, jest sakupljati pojedinosti, prou\u010davati detalje i \u010ditati izme\u0111u redaka, prepoznavati vlastito iskustvo u njima. Navedeni primjeri iz ranije svjetske povijesti ne govore eksplicitno o aseksualnosti ili aromanti\u010dnosti, s obzirom na to da je ta terminologija poprili\u010dno nova. Ona se razvila iz alternativnih na\u010dina su\u017eivota, ujedinjavanja u zajednice i iskazivanja ljubavi.<\/p>\n Rani primjeri aseksualnosti mogu se prona\u0107i u razli\u010ditim \u017eenskim zajednicama. Funkcionirale su prema razli\u010ditim pravilima, ali ono \u0161to im je bilo zajedni\u010dko jest da su nudile za\u0161titu, zajedni\u0161tvo, samostalnost i bijeg od opresivnog heteroseksualnog braka svim \u017eenama, i kvir i heteroseksualnim, a pogotovo aseksualnim. Flandrijski\u00a0beguinages<\/em><\/strong> iz 13. stolje\u0107a, uvr\u0161teni na UNESCO-ov popis za\u0161ti\u0107ene ba\u0161tine, bili su mali utvr\u0111eni gradovi, s vlastitim crkvama, zelenim prostorima, du\u0107anima i ku\u0107ama. Nastali su zbog potrebe \u017eena da se udru\u017ee radi vlastite sigurnosti zbog ratova koji su devastirali Europu. Osim u Belgiji, isti se mogu na\u0107i i u Francuskoj i Nizozemskoj. Unutar zidina beguinagea<\/em>\u00a0\u017eene su \u017eivjele \u017eivot nalik samostanskom, iako nisu pripadale vjerskom redu.<\/p>\n U Kini je od\u00a017. stolje\u0107a<\/strong>\u00a0sve do\u00a01949.<\/strong>\u00a0Dru\u0161tvo zlatne orhideje<\/strong>\u00a0svojim \u010dlanicama nudilo druga\u010diji i povoljniji na\u010din \u017eivota od onoga koji bi \u017eivjele unutar heteroseksualnog braka. \u010clanice su se mogle me\u0111usobno udavati ili iz konvencije ili iz iskrene privla\u010dnosti. Ono \u0161to je posebno zanimljivo, jest da je na svom dugom popisu zakona i pravila, od kojih su financijska neovisnost i mogu\u0107nost posjedovanja zemlje bila samo neka, Dru\u0161tvo imalo posebna pravila za one \u017eene koje nisu htjele nikakav oblik partnerstva, za one koje bismo danas zvale_i aseksualnima i aromanti\u010dnima. One su u posebnoj ceremoniji ure\u0111ivale svoju kosu u stilu tipi\u010dnom za udane \u017eene te su bile\u00a0udane za same sebe<\/strong>. Postoje \u010dak i\u00a0 podaci o \u017eenama koje su \u017eivjele u neseksualnim romanti\u010dnim brakovima sa svojim partnericama.<\/p>\n Kada su u pitanju povijesne li\u010dnosti za koje se smatra da su aseksualne, \u010desto se navodi\u00a0Catherine Bernard<\/strong>, francuska autorica iz 17. stolje\u0107a. Nikad se nije udavala, sama je \u017eivjela u Parizu, pisani joj je rad bio glavni izvor prihoda i bila je vrlo uspje\u0161na i poznata. Razlog za\u0161to je se navodi kao aseksualnu, odnosno aromanti\u010dnu li\u010dnost iz povijesti vidljiv je u sadr\u017eaju njezinih knjiga i pjesama. Les Malheurs de l\u2019amour<\/em><\/strong>, ciklus od \u010detiriju novela, ona otvara obja\u0161njenjem svoje inspiracije \u2013 nereda koji vidi i u najiskrenijoj ljubavi, zbog kojeg je odlu\u010dila prikazati nevolje uzrokovane stra\u0161\u0107u umjesto parove koji su \u017eivjeli sretno do kraja \u017eivota. Ona obja\u0161njava iskustvo s kojim se lako mo\u017ee identificirati svaka osoba na spektru aseksualnosti \u2013 romanti\u010dne i seksualne veze neuredne su, kaoti\u010dne i nimalo zadovoljavaju\u0107e, pogotovo ne onoliko koliko dru\u0161tvo smatra da jesu.<\/p>\n Pojavom seksologije krajem 19. stolje\u0107a postojanje osoba koje ne osje\u0107aju nikakvu seksualnu privla\u010dnost postaje vidljivije. Me\u0111utim, tada\u0161nji seksolozi poput\u00a0Richarda von Kraft-Ebinga<\/strong>\u00a0to progla\u0161avaju mentalnom bole\u0161\u0107u koriste\u0107i termin\u00a0anaesthesia sexualis<\/em>. Medicinski \u0107e se termini tijekom desetlje\u0107a mijenjati, no dijagnosticiranje manjka seksualne privla\u010dnosti kao opasnog nedostatka koji valja lije\u010diti, na\u017ealost, ostaje zastupljena praksa u medicini i psihijatriji.<\/p>\n Krajem 20. stolje\u0107a u dru\u0161tvu polako raste svijest o postojanju aseksualnih osoba. Mnogi kvir \u010dasopisi pi\u0161u \u010dlanke o njima, aktivisti i aktivistkinje uvr\u0161tavaju aseksualnost kao jednu od zajednica unutar LGBTIQ+ zajednice te su napisani radovi koji su uvelike doprinijeli diskursu o aseksualnosti. Godine\u00a02001.<\/strong>\u00a0pojavljuju se dva bitna\u00a0online<\/em>\u00a0okupljali\u0161ta za aseksualne osobe, Yahoo grupa\u00a0Haven for the Human<\/strong>\u00a0Amoeba<\/strong>\u00a0i\u00a0Asexuality Visibility and Education Network<\/strong>. Najva\u017eniji simboli dijela kvir zajednice, zastava i dan vidljivosti, stvoreni su tek unazad 20 godina. Prvi\u00a0Ace week<\/em>, tjedan vidljivosti aseksualnih osoba, organiziran je 2010. godine, a Me\u0111unarodni dan aseksualnosti progla\u0161en tek 2021. godine.<\/p>\n Aseksualnost se, kao i mnoge druge seksualne orijentacije, provla\u010dila medicinskim klasifikatorima i bila\u00a0smatrana seksualnim poreme\u0107ajem<\/strong>. Deseta revizija\u00a0Me\u0111unarodne klasifikacije bolesti <\/em>Svjetske zdravstvene organizacije, MKB-10 iz\u00a01992.<\/strong> godine, aseksualnost ne spominje eksplicitno, ve\u0107 navodi dugo kori\u0161tenu dijagnozu hipoaktivnog poreme\u0107aja seksualne \u017eelje, seksualne averzije i razne poreme\u0107aje seksualne \u017eelje kao zamjene, s posebnom naznakom frigidnosti kao seksualnog poreme\u0107aja specifi\u010dnoga \u017eenskim osobama.<\/p>\n Trenuta\u010dno je u tijeku dugi proces implementacije priru\u010dnika MKB-11 koji se nije dalje pomaknuo u zastupanju aseksualnosti kao validne seksualne orijentacije, osim micanja frigidnosti kao medicinske dijagnoze.<\/p>\n Ameri\u010dka psihijatrijska udruga od polovice 20. stolje\u0107a objavljuje poznati\u00a0Dijagnosti\u010dki i statisti\u010dki priru\u010dnik za du\u0161evne poreme\u0107aje<\/em> koji je u svojih dosada\u0161njih pet izdanja nanovo pro\u0161irivao definicije navedenog hipoaktivnog poreme\u0107aja seksualne \u017eelje, s malo nade da \u0107e se to uskoro promijeniti.<\/p>\n U svom najnovijem izdanju (DSM-5) iz\u00a02013.<\/strong>\u00a0godine, navodi poreme\u0107aj seksualne \u017eelje kod \u017eena te hipoaktivni poreme\u0107aj seksualne \u017eelje kod mu\u0161karaca \u2013 gdje se i po prvi put u medicinskim klasifikacijama\u00a0navodi aseksualnost<\/strong>\u00a0u napomenama: \u201eAko se ovaj manjak seksualne \u017eelje mo\u017ee bolje objasniti time \u0161to se osoba identificira kao \u201easeksualna\u201c, nije prikladno postaviti ovu dijagnozu.\u201c<\/p>\n Ovo se na prvi pogled \u010dini kao pobjeda za aseksualnu zajednicu. No, kriteriji za postavljanje dijagnoze navode stres, optere\u0107enje i potresenost kao uklju\u010duju\u0107e faktore. Ne mo\u017eemo svaki stres oko identiteta, diskriminacije ili zbunjenosti etiketama nazvati poreme\u0107ajem. Davanje dijagnoze osobi koja stres potencijalno osje\u0107a zbog vlastitog identiteta, a ne medicinskog stanja, nije eti\u010dno, pogotovo ako ta osoba ne zna \u0161to je aseksualnost pa ni ne mo\u017ee dati adekvatan odgovor medicinskom osoblju. Upravo je zbog toga podjela na \u201edobru\u201c aseksualnost i \u201elo\u0161e\u201c seksualne poreme\u0107aje manjkava, a medicinsko bi osoblje trebalo biti educirano o spektru seksualnosti<\/strong>\u00a0i romanti\u010dnosti.<\/p>\n Shelby Flanagan i Heather Peters 2020.<\/strong>\u00a0godine provele su\u00a0online<\/em>\u00a0anketu na 136 ispitanika i ispitanica koje_i se identificiraju kao aseksualne_i. Ispitivale su njihova iskustva u zdravstvenom sustavu i nastojale otkriti postoje li razlike u pristupima aseksualnosti me\u0111u raznim zdravstvenim djelatnicima i djelatnicama.<\/p>\n Iako su \u010de\u0161\u0107e govorili o svojoj seksualnosti terapeutima i terapeutkinjama, ispitanici i ispitanice navode negativna iskustva u zdravstvenom sustavu \u2013 gotovo \u010detvrtina do polovice (31 \u2013 50%) ispitanika i ispitanica navodi kako im je aseksualnost bila pripisana nekom zdravstvenom stanju te da je\u00a0neozbiljno shva\u0107ena<\/strong>, \u0161to je u\u010dvrstilo ve\u0107 postoje\u0107e osje\u0107aje straha, nelagode i izbjegavanja samih razgovora o toj temi.<\/p>\n Odgovori ispitanika i ispitanica o iskustvima s diskriminacijom odgovara saznanjima\u00a0Anthonyja Bogaerta iz 2006.<\/strong> godine \u2013 da \u201cpodrijetlo\u201d seksualne orijentacije ne stvara patologiju i ne \u010dini je manje validnom \u2013 jedan ispitanik rekao je da nije va\u017eno je li se rodio aseksualan ili ne, zato \u0161to je to na\u010din na koji on trenutno funkcionira i to nije ne\u0161to \u0161to treba popravljati. Aseksualnost je isto seksualna orijentacija, kako je netko do\u0161ao do toga da se tako identificira, ne umanjuje integritet <\/strong>identiteta.<\/p>\nPovijesni pregled<\/h4>\n
Medicinske klasifikacije i patologizacija<\/h4>\n
Suvremena mitologija<\/h4>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.eurozine.com\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/loogs_cometogether-1-768x231-1.jpg\")
<\/p>\n<\/p><\/div>\n